Google – Veliki brat?
Što kad bih vam rekao da će Google odsada (vrlo uskoro) moći skupljati (predviđati) podatke o npr. prometu vaše trgovine ili odrediti koliko je nafte prevezeno tankerom iz jedne luke u drugu luku – ali bez da se vas išta pita? Zvuči kao znanstvena fantastika? Ne baš. Naime, Google je nedavno preuzeo tvrtku koja se bavi proizvodnjom malih satelita a koja se specijalizirala za satelite sa vrlo preciznim kamerama.
Svi svjetski portali su prenijeli tu vijest sa, tada vrlo logičnim, zaključkom da je kupnja te tvrke izvršena radi pravljenja boljih i preciznijih Google mapa. Međutim, to nije jedini razlog preuzimanja Skyboxa od strane Googla.
No krenimo redom. Tvrtka Skybox je još 2011 godine podnijela zahtjev za vrlo zanimljivim patentom. U samom patentu su opisivali postupak kojim bi pomoću satelita prikupljali razne podatke sa zemlje te u mogućoj korelaciji sa dodatnim podacima predviđali ekonomske rezultate.
Tako se u samom patentu navode kao primjeri “… cars in a store parking lot to predict store revenues” – gdje bi se pomoću broja automobila na parkiralištu predviđao promet/zarada određene trgovine. Osim toga, pomoću satelita bi se moglo pratiti i “…unloading of a container ship, or evaluating the completion of a construction project “ – istovar brodova u raznim lukama ili do kojeg stupnja završenosti je došao projekt izgradnje npr. dvorane, mosta ili nečeg sličnog. Sustav bi mogao pratiti i količinu određenih tekućina, robe ili sličnoga – “…the water level in a reservoir… “
Drugim riječima, Google će imati mogućnost da prikupljanjem podataka pomoću satelita odredi kolika je zarada neke trgovine na temelju broja parkiranih automobila na njezinom parkingu. Osim toga, moglo bi se pomoću tih podataka odrediti i koji su dani u tjednu, ili tjedni u mjesecu najbolji po broju prometa te trgovine – “…the results may show that the number of cars in a store parking lot is correlated with that store’s week-over-week revenues.”
Mogućnosti koje se pružaju su nevjerojatne. Uzmimo na primjer našu zemlju. Google bi mogao pratiti koliko je tankera pristalo u našim lukama kao i koji teret je bio prevožen. Koliko je tog tereta iskrcano u našim lukama, koliko je tereta iz drugih zemalja proslijeđeno preko naših luka nekim drugim zemljama.
Na osnovu toga mogli bi se predvidjeti koliki je “promet” neke luke. Tijekom ljetnih mjeseci moglo bi se npr. pratiti koliko je automobila ušlo u našu zemlju, koliko automobila ide autocestama i na kojim relacijama a koliko automobila ide običnim cestama. Na osnovu tih podataka mogla bi se izračunati “promet” (čitaj: zarada) koje se ostvarile autoceste.
Ali ne samo to. Moglo bi se odrediti i približan broj osoba koje su došle u našu zemlju na ljetovanje. A zatim na osnovu tog podatka moglo bi se odrediti kolika će biti “potrošnja” turista u našoj zemlji. A pomoću potrošnje turista mogli bi doći i do predviđanja o tome koliki će utjecaj turistička sezona imati na ukupni proračun države.
A kada bi Google znao, tj. predviđao kakav će biti proračun onda bi vrlo dobro predvidio i koliko će vrijediti obveznice te zemlje na međunarodnom tržištu. Drugim riječima, ova tehnologija bi vrlo jednostavno mogla predviđati kakva će biti ekonomija neke zemlje te da li će BDP te zemlje rasti ili padati. Te zatim odrediti da li je prihvatljivo (čitaj: isplativo) ulagati u obveznice te zemlje.
No, da ne bude sve “teorija zavjere” – u ovoj tehnologiji vidim i vrlo dobre stvari. Na primjer, ako bih radio media plan nekog hotela za oglašavanje putem AdWords sustava ja bih “pitao” Google koje od, meni zanimljivih, zemalja bi se bilo dobro oglašavati.
Iako bi se jedan dio podataka temeljio na broju pretraga na tražilici u toj zemlji, meni bi sada bio vrlo zanimljivi podatak i o ekonomiji te zemlje, tj. njezinih građana. Na temelju tih podataka mogao bih odrediti da li bi došlo do pada ili rasta broja turista iz tih zemalja (da li osobe “imaju novca” za putovanja ili ne).
Loading ...